RADIO-TELEVIZIJA ŠUMADIJA - ARANĐELOVAC - 034 723 886

Tražiću pomoć od Amerikanaca za ukidanje taksi

19730375065cefa087a5e5f270131056_v4_big

Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će sutra u Bratislavi na konferenciji „Globsec“ govoriti istinu o stanju na Kosovu i Metohiji, i od Amerikanaca tražiti pomoć da Priština ukine takse.

Gostujući u Jutarnjem programu TV Prve, Vučić je rekao da će se sastati sa vršiocem dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za evropske i evroazijske poslove Filipom Rikerom, kao i da će imati bilateralne susrete sa drugim zvaničnicima, ali ne i sa Hašimom Tačijem, koji učestvuje na „Globsec-u“.

Ukazao je da je tek nedavno na skupu u Tirani video Tačija, sa kojim je imao žestoku raspravu i da u Bratislavu ne ide da se sastane s njim.

Rekao je da je ponašanje Srbije uvek konstruktivno i da želi da razgovara o kompromisnom rešenju kosovskog problema.

Vučić je objasnio da je nasmejan i raspoložen, jer je oslobođen svake krivice i donekle neke vrste odgovornosti za ono što se dešava danas na KiM, ne svojom željom i krivicom.

Istakao je da su takse Prištine nanele štetu ne samo Srbiji, već celom regionu, jer oni koji hoće da dođu u našu zemlju čuju da postoje „šumovi“ u privredi, da nema slobode trgovine.

Poručio je da neće pristati na ponudu da Priština povuče takse, a da nakon toga Srbija mora da učini neki gest.

Naveo je da će Ramuš Haradinaj pokušati danas da Angelu Merkel prevari tako što će da joj kaže da će da formira ZSO, u obliku nevladine organizacije, a da takse neće ni pomenuti. „To je njegova besmislena igra, zna da od toga nema ništa jer Srbija neće da pristane“, rekao je Vučić i dodao da to zna i Merkel.

„SB suštinski ne rešava ništa, Pariz važniji“

Predsednik je ocenio da je Savet bezbednosti UN, koji će narednog ponedeljka raspravljati o situaciji na KiM, uvek važan zbog statusnog pitanja, ali da suštinski neće rešiti ništa. „U suštinskom političkom smislu Pariz je mnogo važniji, ali da li će ga uopšte biti? Baš zato što je mnogo važniji nisam siguran da će ga biti“, rekao je Vučić.

Upitan da li razlog za to može da bude i odnos nemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsednika Emanuela Makrona, Vučić kaže da oni svoje odnose prevazilaze na demokratski način.

Merkelova i Makron, međutim, imaju slične ciljeve za Zapadni Balkan, ali je suština u tome da ne mogu da reše ovaj problem. „Zato će Haradinaj (u Berlinu) danas pokušati da ponudi nešto drugo da bi skinuo takse sa dnevnog reda, da bi oni ubeđivali Srbiju da sve to prihvati i da se pojavi u Parizu“, rekao je Vučić.

Na pitanje da li Evropa ne želi da se bavi Srbijom zbog svojih pitanja, Vučić kaže da smo mi njima „kao kamen u cipeli“.

„Smatrao sam da je razgraničenje najzdravije za Srbiju“

Vučić je napomenuo da je on za razgraničenje sa Albancima, što je, kaže, hrabro i otvoreno predlagao, jer je smatrao da je to najzdravije za Srbiju i Srbe, ali da su građani bili protiv toga i da je on tu poruku razumeo.

„Kako da izguram nešto, ako morate da donesete odluku o razgraničenju, morate da idete na referendum, a za to mogu da dobijem 20 odsto. Da kažem kao u Severnoj Makedoniji, 35 odsto izašlo, a prošao referendum? Ja tako neću i tako u Srbiji ne može da prođe referendum“, podvukao je Vučić.

Kako je rekao, istraživanja su rađena pre i posle njegovog obraćanja u parlamentu, a pokazala su da je popularnost njega i njegove stranke opala za dva dosto i otišla direktno radikalima.

Predsednik je rekao da bi odustajanjem od dela svojih nacionalnih interesa Srbija bila najveća demokratija i imala bi sigurno ubrzan ekonomski razvoj, ali i da on nije spreman da to čini.

Podsetio je da je prosečna plata, kada je došao na mesto predsednika, bila 329 evra, a da je sada 442.

Najavio je da će se do kraja godine ići ka daljem povećanju, i da će pokušati da digne i minimalac, najmanje do 29.000 dinara. U razgovoru sa poslodavcima, kako je najavio, pokušaće da se dostigne magična linija od 30.000 dinara za minimalac.

Na pitanje čime opravdava povećanje cena ako je dinar stabilan i plate povećane, Vučić kaže da je njegov cilj zdrava ekonomija a da, na primer, zbog najniže cene električne enrgije, privreda sporo raste. Objašnjava da su ta povećanja, na ukupnom nivou, minimalna – do dva odsto.

izvor – Tanjug